Brkić: Inflacija je visoka i zato što monetarna politika ECB ne odgovara RH

Monetarna politika ECB-a

"Teza da kad imate euro da ste zaštićeni od inflacije je, dakle, potpuno lažna priča i lažna slika, dapače, kod nas je euro doprinio inflaciji u razdoblju u kojem smo bili u tranziciji," naglašava Brkić, napominjući da je uz strukturne tu još jedan važan problem:

"To je monetarna politika koju vodi Europska središnja banka koja ne odgovara Hrvatskoj, jer mi bismo morali imati restriktivnu monetarnu politiku. Eurozona nije optimalno valutno područje, a čim to nije, imate ove probleme - velike razlike među članicama i različite potrebe."

Oligpolne strukture u kojima se dogovaraju cijene

"Dalje imate problem, recimo kad pogledate poljoprivrednu industriju gledano kroz maloprodajne lance, onda vidite da preko 60 posto drže Lidl, Kaufland i Konzum.

U energetici dvije trećine kad je riječ o naftnim derivatima drže Petrol i Ina, što će reć da su to oligopolne strukture, te da nemamo tržište kao regulatora.

Lijek protiv inflacije je tržište savršene konkurencije

Jer kad u teoriji imate tržište savršene konkurencije, onda nemate nijednog proizvođača koji može nametnuti svoje cijene drugima, jer konkurencija to jednostavno ne dozvoljava.

To je dobar lijek protiv inflacije, ali morate imati tržište savršene konkurencije, a ne oligopole u kojima se mi dogovaramo, pa je kod svih ista cijena," objašnjava Brkić, naravno, napominjući da su uzroci inflacije u Hrvatskoj višestruki, a svakako je doprinijelo to što je Hrvatska u proteklom razdoblju imala najveći rast BDP-a u kontinentalnoj Europi te najveći rast plaća u javnom sektoru:

"Kad imate preveliku potražnju, imate puno više novca, pa onda velika količina novca "trči" za malom količinom roba, pa onda raste inflacija."

Inflacija kod najugroženijih u praksi - dvoznamenkasta

"U teoriji bi 4-postotna inflacija trebala biti tzv. inercijska inflacija, to ne bi trebao biti veliki problem, ali kada odete korak dalje, pa krenete računati inflaciju na individualnoj razini, odnosno na razini pojedinih kućanstava, kad vidite kakve su medijalne plaće i mirovine, onda dođete do toga da inflacija kod onih koji su najugroženiji raste na dvoznamenkaste iznose," upozorava Brkić, zato što je u strukturi njihove košarice hrana nadzastupljena i doprinosi daleko većem rastu njihove "osobne" inflacije. 

Inflacija u SAD-u

Kad je riječ o inflaciji s druge strane Atlantika, na pitanje zašto se (još) nisu ostvarila predviđanja da će Trumpovi carinski ratovi dovesti do rasta inflacije, odnosno da će se carine velikim dijelom preliti na leđa američkih potrošača, Brkić kaže da za to još uvijek ima vremena.

"Kad je riječ o carinama i trgovinskoj politici predsjednika Trumpa, onda treba reći da je vremenski horizont još uvijek relativno kratak, oni to još uvijek stignu osjetiti.

Druga stvar je da od njegovih obećanja i prijetnji, recimo da će carine biti troznamenkaste, treba sve to relativizirati i reći što je od toga stvarno zaživjelo, a toga je bilo relativno malo," ističe Brkić, budući da je jasno da je Trump mnoge prijetnje i najave povukao, tako da udar na američke potrošače nije ni mogao biti tako velik kako se u prvi mah očekivalo.

Jednako tako niti oni kojima su carine uvedene nisu na koncu tako jako pogođeni. Naravno, Trump naknadno uvijek objašnjava da je to bio njegov plan od početka.

Trumpove carine nemilosrdne prema Švicarcima

"Carinska stopa koju su Amerikanci uveli Švicarskoj jedna je od najvećih, međutim, kada pogledate strukturu švicarskog izvoza u SAD i sektore koji su izuzeti, poput farmaceutskog, onda dođete do činjenice da je samo 8 posto tog švicarskog izvoza izloženo toj najvišoj carinskoj stopi," ističe Brkić, koji i dalje ostaje pri stajalištu da carine nisu instrument kojim će SAD riješiti problem deficita ili povratka industrijske proizvodnje, kojim će povećati investicije i smanjiti javni dug.

Najveći ceh će na koncu ipak platiti američki građani, a najgore će proći oni koji imaju najniža primanja, odnosno na razini srednjih i nižih dohodaka.